POVIJEST
Dubrovačka vlast nad Pelješcom je trajala do 1808. kada Francuska okupira, a zatim i ukida Dubrovačku Republiku. Francuska vlast je bila kratka i nije ostavila traga na Pelješcu na kojem su ostali feudalni odnosi iz doba Republike. Francuzi su sagradili par putova od kojih su neki i danas u uporabi. 1814. godine Pelješac ulazi u sastav Austro-Ugarske i postaje dio Kraljevine Dalmacije. Poslije prvog svjetskog rata postaje dio Kraljevine Jugoslavije. Najprije biva uklopljen u Zetsku banovinu, a godine 1939. u Banovinu Hrvatsku.
VELIČINA
Pelješac je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
NAZIV
Ime Pelješac najvjerojatnije potječe od imena brijega Pelisac smještenog povrh Orebića i relativno je novijeg datuma. Tijekom povijesti su se upotrebljavala razna imena, najčešće Stonski rat (lat. Puncta Stagni, tal. Ponta di Stagno) ili talijanski naziv Sabbioncello.
POLOŽAJ
Pelješac je smješten na južnom dijelu Hrvatske. Omeđen je Neretvanskim kanalom, Malostonskim zaljevom, Mljetskim kanalom i Pelješkim kanalom. Pruža se skoro usporedno sa smjerom pružanja obale, od svog spoja s kopnom u Malom Stonu pa do krajnjeg rta Lovište dug je 77 km. Površina Pelješca je 348 km2. S kopnom je spojen Stonskom prevlakom koja je na najužem dijelu široka 1450 m. Prevlaka je pretežno pjeskovita i očigledno je da je nastala nanosima, što pokazuje da je Pelješac nekada bio otok.
GRAĐA
Građa Pelješca je brdovita s dosta krških polja. Građa je pretežno vapnenačka, tj. prevladava kredni vapnenac, dolomit i eocenski fliš. Od svih brda najviši je Sveti Ilija (961 m) kojeg još nazivaju i Zmijsko brdo ili Monte vipera. Vrh se nalazi na tromeđi i čini prirodnu granicu između općine Orebić i općine Trpanj. Obalna crta Pelješca dugačka je oko 200 km.
KLIMA
Pelješac pripada jadranskom tipu mediteranske klime koju karakteriziraju duga, suha i topla ljeta s vedrim i mirnim danima. Zima je blaga i vlažna. Temperature zraka su relativno visoke tijekom cijele godine, a samo tijekom siječnja i veljače su temperature ispod 10 °C. Zbog toga na Pelješcu rijetko pada snijeg a kad i pada rijetko se zadrži na nadmorskim visinama ispod 400 m. Najveće padaline bilježe se tijekom listopada i ožujka a najmanje tijekom srpnja i kolovoza.
Valovi za vrijeme juga na Pelješcu su najveći i visoki su između 1,5 i 4 metra. Udari juga često zimi znaju načiniti značajnu štetu u priobalnim područjima uzrokujući nanose po cestama i oštećujući ih. Bura zimi donosi najhladnije vrijeme, no većinom vedro i gotovo uvijek bez oborina.
Prosjek sunčanih sati na Pelješcu iznosi i preko 2500 na pojedinim mjestima, što govori o velikom broju sunčanih dana koji je među najvećima u Hrvatskoj.
SANILITET
Salinitet mora koje okružuje Pelješac iznosi između 38,48‰ i 38,60‰ (i općenito južnog Jadrana) nešto je viši od prosjeka Jadranskog mora 38,3‰
OPĆINE
Ston – 2.605 stanovnika
Janjina – 593 stanovnika
Trpanj – 871 stanovnik
Orebić – 4.165 stanovnika
GOSPODARSTVO
Terasasti vinogradi na Pelješcu
Vino Plavac iz Vinogorja Pelješac
Tradicionalne gospodarske grane na Pelješcu su poljoprivreda, ribarstvo i pomorstvo. Pomorstvo se počelo razvijati krajem srednjeg vijeka i nakon niza nepogoda koje su se dogodile u Dubrovniku, poput potresa koji je pobio velik broj stanovništva te uništio velik dio flote. Od poljoprivrednih grana najizraženije su maslinarstvo i vinogradarstvo. Sve te grane su danas dobrim dijelom u sjeni turizma koji se počinje razvijati od 1960-ih godina 20-og stoljeća.
HRANA I NAMIRNICE
Na Pelješcu nema većih gradova, ali sve što vam je potrebno možete pronaći u većim gradovima poput Stona i Orebića. Na raspolaganju vam je i nekoliko supermarketa, pekara, ljekarni, suvenirnica i tržnica. Ako planirate boraviti u nekom od manjih mjesta, bilo bi dobro otići u kupovinu prije nego što stignete na vaše odredište. Iako gotovo svako mjesto na Pelješcu ima trgovinu, njihova je ponuda obično ograničena pa je najbolje doći tamo pripremljen.
Na poluotoku ima velik broj restorana i svi u ponudi imaju svježe domaće dalmatinske delicije.
Pelješac je najpoznatiji po kamenicama koje se često jedu sirove s limunom. Restorani u ponudi imaju i razna jela od kamenica, kao i druge vrste bijele ribe, osnove dalmatinske kuhinje.
Ako vam se pruži prilika, probajte meso ili ribu pod pekom. Peka je okrugli željezni poklopac postavljen preko posude s hranom (tradicionalno teletinom ili janjetinom i krumpirom), a zatim prekriven vrućim ugljenom. Zatim se ta hrana kuha nekoliko sati, što stvara ukusnu kombinaciju aroma i okusa.
PRIJEVOZ
Do poluotoka Pelješca može se doći na nekoliko načina: automobilom, autobusom i trajektom. Napominjemo kako nekoliko ispod navedenih linija prometuje samo u ljetnoj sezoni. Kliknite na poveznice ispod kako biste vidjeli vozne redove.
Avionom
Nema direktnih letova do poluotoka Pelješca, a najbliža zračna luka je Zračna luka Dubrovnik. Iz zračne luke možete naručiti privatni transfer do Pelješca.
Automobilom
Ukoliko dolazite iz smjera sjevera, vozite prema Pločama (dolina Neretve), odakle možete trajektom do Trpnja ili obalnom cestom kroz Neum i Ston. Ili po pelješkom mostu po novom bez prelaska granice.
NAPOMENA: Neum se nalazi u Bosni i Hercegovini, pa ova ruta uključuje i prelazak granice.
Od Zagreba do Ploča najbolje je voziti autocestom A1 od Zagreba do Šestanovca (blizu Makarske), a zatim obalnom cestom Jadran kroz Makarsku, u smjeru Ploča.
Možete ići i lokalnim cestama, među kojima su sljedeće rute:
Zagreb – Karlovac – Plitvice – Gračac – Knin – Sinj – Split – Makarska – Ploče
ili
Zagreb – Karlovac – Plitvice – Gračac – Knin – Sinj – Trilj – Cista Provo – Šestanovac – Dubci – Makarska – Ploče
Autobusom
Postoje autobusne linije iz Zagreba za Orebić (Pelješac). Vožnja traje oko 10 sati. Do Orebića možete doći i iz drugih hrvatskih gradova kao što su Split i Dubrovnik, ali i iz Sarajeva (BiH).
Trajektom
Trajektnim linijama do i iz Orebića upravljaju KTD Bilan i Jadrolinija, a idu do otoka Korčule. U sezoni ima preko 30 polazaka dnevno, a u predsezoni je oko 20 polazaka dnevno. Vrijeme putovanja je oko 15-20 minuta. Kroz luku Orebić prolaze 2 trajektne linije; 1 je za automobile, a obje prihvaćaju bicikle i prihvaćaju kućne ljubimce na brodu.
PRIJEVOZ PO PELJEŠCU
Pelješac je poluotok s brojnim malim povijesnim mjestima i naseljima te nema puno opcija kada je prijevoz u pitanju.
Javni prijevoz
Budući da autobusi ne prometuju tako često i podložni su izmjenama, najbolja opcija bila bi doći do Stona, Orebića ili Trpnja i tamo provjeriti moguće opcije. Obilazak poluotoka bez automobila, tehnički nije moguć, pa bi najbolje bilo unajmiti automobil ili, za veće grupe putnika, unajmiti autobus. Na taj način možete samostalno istražiti poluotok i ne ovisite o javnom prijevozu.
Taksi
Nekoliko taksi tvrtki radi na području Pelješca, a možete naručiti i usluge Ubera ili Bolta. Tijekom ljeta cijene znaju biti više, no ipak ovise o tome gdje idete. Držite na umu kako bi taksimetar u taksiju trebao biti uključen pri početku vožnje.
Automobil
Obilazak Pelješca automobilom ne bi trebao predstavljati problem jer su ceste uglavnom u dobrom stanju, a prometni znakovi su standardizirani.
Pješice
Budući da su svi gradovi na poluotoku prilično mali, lako ih je razgledati pješice. Šetanje kamenim uličicama povijesnih gradova zasigurno je najzanimljiviji način za upoznavanje povijesti i ljepote ovih očaravajućih gradova.
PELJEŠAC I INSTAGRAM IDEJE ZA SADRŽAJ
PELJEŠAC VIDEO
https://www.instagram.com/tv/CFVINWqgT9s/
IZVORI:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Pelje%C5%A1ac
PUTOVANJE KROZ ŽIVOT 🌎 